Preskoči na glavni sadržaj
Knjige/Skin Longevity: Upravljanje biološkom starošću kože/Ishrana i dugovečnost kože: Od tanjira do ćelije kože
Poglavlje 0911 min čitanja

Ishrana i dugovečnost kože: Od tanjira do ćelije kože

Koža je izveštaj o ishrani tela. Ovo poglavlje objašnjava koji su nutrijenti ključni za biohemiju kože i koji "zdravi" trendovi zapravo ne funkcionišu.

Glavne ideje u ovom poglavlju

  • Omega-3, vitamin C, cink, silicijum i adekvatan unos proteina su gradivni blokovi kože.
  • Mlečni proizvodi/visoko prerađena hrana mogu povećati rizik od akni i pigmentacije.
  • Mediteranski tip ishrane je naučno najpotkrepljeniji pristup za dugovečnost kože.

Osnovni makro i mikro nutrijenti kože

Proteini: gradivni blokovi kolagena su aminokiseline — glicin, prolin, lizin, posebno hidroksiprolin. Ishrana sa niskim sadržajem proteina (ispod 0,8 g/kg dnevno) ograničava sintezu kolagena. Idealno je 1,2-1,6 g/kg.

Omega-3: riba, laneno seme, orasi. Hrani lipidnu barijeru kože, smanjuje upalu. Hronično nizak nivo omega-3 dovodi do suvoće, osetljivosti i sklonosti ka ekcemima.

Vitamin C: neophodan kofaktor za hidroksilaciju kolagena. 500-1000 mg dnevno (hrana + suplementi) je pogodno za sintezu kože.

Cink: neophodan za deobu keratinocita; igra ulogu u aknama i zarastanju rana. 15-25 mg/dan.

Silicijum (bambus, krastavac, integralne žitarice): doprinosi sintezi elastina i glikozaminoglikana.

Biotin i B kompleks: neophodni za proizvodnju keratina i površinski integritet kože.

Mediteranska dijeta: ishrana za dugovečnost zasnovana na dokazima

Studije o dugovečnosti u nauci o starenju (npr. Plave zone, PREDIMED studija) daju dosledan rezultat: ishrana zasnovana na maslinovom ulju, bogata povrćem i voćem, umerenim unosom ribe, malo crvenog mesa i integralnim žitaricama smanjuje pokazatelje kako kardiovaskularnog, tako i ćelijskog starenja. Ovaj efekat važi i za kožu — epidemiološke studije pokazuju da populacije koje se hrane blisko mediteranskoj dijeti imaju manje markera starenja kože (bore, pigmentacija).

Pažnja:Mleko, a posebno obrano mleko, može da izazove akne. Studije pokazuju da je stopa akni značajno veća kod adolescenata sa visokom konzumacijom mleka. Povećanje IGF-1 (insulin-like growth factor) se navodi kao uzrok. Za one koji imaju tegobe sa aknama i pigmentacijom, pokušaj izbacivanja mleka u trajanju od 2-3 meseca je vredan pažnje.

Dijete koje izgledaju kao trend, a imaju slabe dokaze

Napici sa kolagen peptidima: hidrolizovani kolagen (posebno 10-15 g/dan) može pokazati delimičan efekat u studijama; ali odnos cena/efekat je slabiji u poređenju sa topikalnim retinoidima.

Detoks čajevi: "čišćenje kože" je marketinški jezik; jetra i bubrezi su već naši sistemi za detoksikaciju. Ovi čajevi su diuretici, izazivaju gubitak vode; sjaj kože je privremen.

Bezglutenska dijeta: kod osoba koje nemaju celijakiju, korist za kožu nije dokazana. Zasnovana je samo na modi.

Ultra-niski unos ugljenih hidrata: može biti efikasan kratkoročno, ali dugoročno je teško postići glukozu neophodnu za sintezu kolagena. Treba preferirati balansiran pristup.