Odakle potiče termin skin longevity?
Reč longevity znači "dugovečnost"; u medicini, ona ne označava samo dug život, već koncept dobrog života. Nije isto ako osoba doživi 90 godina bolesna i zavisna od drugih, ili ako te godine dočeka sa očuvanom energijom, bistrim umom i funkcionalnošću. Kada je reč o koži, situacija je potpuno ista. "Dugovečnost kože" ne znači da će koža sporije stariti u smislu bora — već da će zdravije stariti, manje obolevati i bolje se regenerisati.
Kao dr Gemici, u svojoj klinici odvajam pristup skin longevity od drugih estetskih pristupa. "Anti-aging" je objava rata — protiv vremena. Skin longevity je predlog saradnje: umesto zaustavljanja vremena, napredovanje u skladu sa njim.
Kalendarska starost vs. biološka starost
Starost koja piše na vašoj ličnoj karti je hronološka starost i ona se ne menja. Ali vaše ćelije, tkiva i organi mogu imati "biološku starost" koja se razlikuje od ove hronološke. Od dvoje braće istih godina, od 45, jedan može stariti kao da ima 35, a drugi kao da ima 55 godina. Faktor koji stvara ovu razliku je epigenetski program ćelija i balans između oštećenja i popravke.
"Epigenetski sat" (Horvath Clock), koji je 2013. godine razvio dr Stiv Horvat, može izračunati biološku starost ćelija čitanjem obrazaca metilacije na DNK. Studije sprovedene nakon 2019. godine pokazale su da se ova epigenetska starost može preokrenuti promenom načina života i medicinskim intervencijama.
Klinička napomena:Danas ne postoji praktičan način za merenje biološke starosti kože; ali funkcionalnu starost kože možemo proceniti vizuelno i merenjem: kapacitet zadržavanja vode, elastičnost, homogenost pigmentacije, izgled pora i zdravlje mikrocirkulacije zajedno čine skor "starosti kože".
Šta ubrzava starenje? (Hallmarks of Aging)
Naučni svet je 2013. godine definisao 9, a u narednim godinama još 12 osnovnih mehanizama starenja. Za kožu su najkritičniji: (1) genomska nestabilnost — oštećenje DNK izazvano UV zračenjem i slobodnim radikalima; (2) skraćivanje telomera — skraćivanje krajeva hromozoma usled deobe ćelija; (3) epigenetske promene — pomeranje DNK metilacije; (4) gubitak proteostaze — narušavanje kvaliteta kolagen-elastin proteina; (5) mitohondrijalna disfunkcija — smanjenje ćelijske energije; (6) ćelijska senescencija — akumulacija "zombi ćelija"; (7) iscrpljivanje matičnih ćelija — smanjenje kapaciteta obnavljanja.
Svaki od ovih mehanizama pokreće onaj drugi. Kada se jedna tačka naruši, ostale takođe ulaze u proces. Strategija skin longevity zahteva pristup sa više agenasa koji cilja ove mehanizme pojedinačno — jedna krema ili tretman nisu dovoljni.
Zašto je važno "početi u dvadesetim"?
Mnogi pacijenti počinju da razmišljaju o nezi kože tek kada se pojave prve vidljive bore ili fleke — to je obično period između 35. i 40. godine. Međutim, strukturni elementi kože (kolagen tip I, tip III, elastin, hijaluronska kiselina) počinju da se smanjuju za oko 1% godišnje nakon 25. godine. Ovaj gubitak traje 10-15 godina pre nego što postane vidljiv golim okom. Prva bora u 35. godini nije "početak", već vidljiva strana 10-godišnje tihe akumulacije.
U Protokolu dr Gemici preporučujem minimalnu rutinu nege kože od 25. godine, a strukturiranu od 30. godine. Ova rana intervencija može smanjiti potrebu za laserom ili zatezanjem lica nitima u 45. godini za 40-60%. Ali, čak i ako ste prešli 50. godinu i nikada niste počeli — i dalje je moguće postići značajno poboljšanje u periodu od 5-10 godina; to svakodnevno posmatram u svojoj klinici.
“Skin longevity nije činjenje kože mladolikom, već održavanje njene funkcionalnosti. Kada se funkcija očuva, mladost dolazi kao nuspojava.”
Prethodno poglavlje
Ovo poglavlje je početna tačka knjige.
Sledeće poglavlje
Ćelijsko starenje: Telomer, senescencija i zombi ćelije